Muzeji i galerije Budve mogu se pohvaliti da tokom feburara imaju čak tri tekuće izložbe uz stalne postavke u muzejskim jedinicima. Aktuelne su dokumentarna izložba „Prvo otkriće antičkih nekropola” u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”; dokumentarna izložba „Ljubiša u Primorskim novinama” u Spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša” i dokumentarna izložba „Budvanski kraj u Prvom svjetskom ratu (1914-1918)” u Spomen domu „Crvena komuna”.
Dokumentarna izložba „Prvo otkriće antičkih nekropola u Budvi” hronološki i tematski uobličuje detalje senzacionalnog otkrića antičkih nekropola do kojih se došlo krajem 1930-ih prilikom izgradnje hotela „Avala”. Izložba je nastala uz saradnju kolega iz muzeja u Splitu, Zagrebu, Beogradu i Bostonu, u kojima se čuva materijal otkriven u Budvi, i uz pomoć
Laure Šuljak, Budvanke u čijoj se porodičnoj kolekciji čuvaju najstarije fotografije koje dokumentuju otkriće nekropole. Autori izložbe su mr
Lucija Đurašković, Jovo Đurović i
Dušan Medin, MA. Izložba će u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biti otvorena do kraja februara.
Dokumentarna izložba „Ljubiša u Primorskim novinama” ističe izuzetnost Stefana Mitrova Ljubiše (1822-1878) i ulogu lokalne zajednice u zaštiti njegovog lika i djela kroz podsjećanje na postojanje „Primorskih novina” i njihov značaj za Budvu. Autori izložbe su
Marijana Martinović i
Đorđije Bato Boljević. Svi zainteresovani izložbu mogu pogledati u Spomen domu „Stefan Mitrov ljubiša” do sredine februara.
Dokumentarna izložba „Budvanski kraj u Prvom svjetskom ratu (1914-1918)” u Spomen domu „Crvena komuna” u Petrovcu otvorena je za posjetioce tokom februara. Autori izložbe su mr
Marko Janketić i
Goran Bubanja. Vidovdanski atentat i početak rata budvansko područje dočekalo je kao dio Austrougarske carevine, u sastavu pokrajine Dalmacije. Odnosno, Budva i Paštrovići pripadali su Kotorskom kotaru. Povlačenjem austrougarske vojske ovo područje zaposjele su jedinice Lovćenskog odreda, koji će na tom prostoru ostati sve do januara 1916. godine.
– Građani ovog područja, iako su bili vojni obveznici Austrougarske, masovno su stupali u redove crnogorske vojske. Od njih i od dobrovoljaca koji su došli iz prekomorskih zemalja, formiran je Bokeški dobrovoljački bataljon. U Budvi je boravio knjaz Petar sa svojim štabom, sve do sloma crnogorske države - pišu autori. Nakon ponovnog zauzimanja Budve 1916. Austorugarska je preduzela teške mjere prema svima koji su na bilo koji način podržali crnogorsku vojsku. Nakon vojničkog sloma Crne Gore i Srbije, dobrovoljci su se povukli sa srpskom vojskom na Krf, a ubrzo su se našli na Solunskom frontu. Proboj Solunskog i uspjesi na drugim frontovima doveli su do sloma Monarhije. Jedinice Drugog jugoslovenskog puka srpske vojske svečano su dočekane u Budvi na Mitrovdan, 8. novembra.
Ž.J.
Stalne postavke budvanskih Muzeja i galerijaU Muzeju grada Budve posjetioci mogu da vide tri stalne postavke - arheološke zbirke (antička i srednjovjekovna Budva); etnografske zbirke (Budva, Paštrovići i zaleđe) i konzervirani antički mozaik iz vile urbane u Budvi – u lapidarijumu Muzeja.
U Spomen domu „Reževići” stalnu postavku čine izložbe „Zavjetni darovi Paštrovića“ iz riznice manastira Reževići i etnografska postavka o životu Paštrovića do polovine XX vijeka. Takođe, u Spomen domu „Crvena komuna” u stalnoj postavci je dokumentarna izložba o prvoj komunističkoj opštini na Jadranu.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.